Potresi – povijesni pregled, okolišni i zdravstveni učinci i mjere zdravstvene skrbi

Abstract

Potresi su prirodne katastrofe koje možemo očekivati u bilo kojem dijelu Zemlje u bilo kojem trenutku. Učestalost im je veća u cirkumpacifičkom i mediteransko-transazijskom seizmičkom pojasu. Prate se nizom sofisticiranih metoda, magnituda im se određuje Richterovom ljestvicom, a intenzitet Mercani-Cancani-Sibergovom ljestvicom. Kroz povijest je zabilježen niz potresa koji su svojom razornom snagom odnijeli brojne ljudske živote te dramatično izmijenili okoliš. Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području, što dokazuje niz katastrofalnih potresa, od kojih velik broj i na zagrebačkom području. Posljedice potresa najviše će ovisiti o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Učinci takvog zagađenja mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje populacije. Najdramatičniji, akutni, zdravstveni učinci potresa posljedica su rušenja zgrada. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja (HGSS). Tada će upravo dobra koordinacija između navedenih službi biti najvažnija, čime će se  spasiti mnogi životi i spriječiti teže ozljede. Javnozdravstveno djelovanje mora se zasnivati na učinkovitim kontrolnim mjerama u okolišu kao prevenciji sekundarnih zdravstvenih problema izazvanih nepovoljnim okolišnim čimbenicima. Identifikacijom i kontrolom dugoročnih štetnosti nastalih kao posljedica potresa smanjit će se kronični zdravstveni učinci u populaciji. Najvažnije je istaknuti da smanjenje potresom izazvanih razaranja, budući da je rušenje zgrada najveći rizični čimbenik potresa, uključuje postavljanje prioriteta u izgradnji seizmički sigurnih zgrada.