Učinci imidazolijevih i kloriranih bispiridinijevih oksima povezani s njihovom toksičnosti na stanicama SH-SY5Y

  • Antonio Zandona Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
  • Tamara Zorbaz Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
  • Katarina Miš Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
  • Sergej Pirkmajer Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
  • Maja Katalinić Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
##plugins.pubIds.doi.readerDisplayName##: https://doi.org/10.2478/aiht-2022-73-3688
Ključne riječi: Fura-2 AM, kinaza, protuotrovi, receptor, signalizacija kalcijem, vijabilnost stanica

Sažetak

Praćenjem učinka odabranih imidazolijevih i kloriranih bispiridinijevih oksima utvrđeno je da uzrokuju citotoksičnost i aktiviraju različite mehanizme ili tipove stanične smrti. Kako bismo to detaljnije istražili, analizirali smo aktivaciju nekoliko signalnih putova, kao i interakcije acetilkolinskih receptora (AChR) s navedenim oksimima te procijenili može li se opaženi toksični učinak objasniti njihovim utjecajem na ove specifične mete. Rezultati su pokazali da su klorirani bispiridinijevi oksimi prouzročili vremenski-ovisnu citotoksičnost, bez smanjenja razine ATP-a uz aktivaciju ERK1/2 i p38 MAPK-vezanih signalnih kaskada i inhibiciju fosforilacije STAT3 i AMPK proteina. Imidazolijevi oksimi djelovali su vremenski neovisno, uz značajno smanjenje razine ATP-a i inhibiciju ERK1/2 signalnog puta te fosforilaciju p38 MAPK, AMPK i ACC proteina. Navedeni signalni putovi obično se aktiviraju ili promjenom unutarnjega staničnog statusa, osobito energetskoga, ili vanjskim signalima, što upućuje na moguće interakcije oksima s nekim membranskim receptorima. Zanimljivo, in silico analizom procijenjeno je da je najvjerojatnija interakcija testiranih oksima s porodicom G-protein-spregnutih membranskih receptora (GPCR). K tomu, eksperimentalno je potvrđeno da testirani oksimi djeluju kao mogući antagonisti acetilkolina za vezanje na membranske AChR, potvrđujući tako i računalnu in silico procjenu. Iako interakcije ispitanih oksima s membranskim receptorima treba dodatno potvrditi, takve bi ih interakcije učinile kandidatima za razvoj specifičnih terapija u drugim područjima istraživanja, osim u istraživanjima povezanima s kolinesterazama, npr. kao moguće protutumorske lijekove, putem utjecaja na fluks iona Ca2+ uključenoga u progresiju tumora.

Objavljeno
2022-12-12
##submission.howToCite##
1.
Zandona A, Zorbaz T, Miš K, Pirkmajer S, Katalinić M. Učinci imidazolijevih i kloriranih bispiridinijevih oksima povezani s njihovom toksičnosti na stanicama SH-SY5Y. Arh Hig Rada Toksikol [Internet]. 12. prosinac 2022. [citirano 12. svibanj 2024.];73(4). Dostupno na: https://arhiv.imi.hr/index.php/arhiv/article/view/1539
Rubrika
Izvorni članak